Kitoglav

Kategorija Ptice

Ova ptica na afričkom kontinentu smatra se najtajnovitijom i najoriginalnijom po svom izgledu. Živi u tropskim močvarama istočne Afrike, koje se protežu od Sudana do Zambije. Mačić se naziva i kraljevska čaplja ili kljun zbog neobičnog oblika kljuna. Naučit ćemo o tome kako se ove ptice hrane, razmnožavaju, hiberniraju.

Latinski naziv glave kita zvuči kao Balaeniceps rex. Kraljevska čaplja spaja značajke čaplje, pelikana i rode. Istodobno, ptica ostaje vlasnik vrlo originalnog izgleda, koji je teško zbuniti s drugim vrstama ptica. Nijedna druga roda nema takav kljun. On je taj koji stvara jedinstvenost ptičjeg izgleda. Veličina i oblik ovog organa podsjećaju na cipelu, što je postalo osnova za još jedno, popularno ime za ovu vrstu ptica.

Duljina prekrasnog kljuna ptice je 21-23 centimetra. Njegova širina je 10 centimetara. To je glavni alat za dobivanje hrane za glavu kita. Ribolov je djelatnost u kojoj ovoj vrsti ptica nema premca.

Glavna komponenta prehrane kitova je som, telapia, protopterus. Za ove ribe, kraljevske čaplje počinju lov iz zasjede. Ptice strpljivo čekaju da se riba približi površini vode. U isto vrijeme stoje u njemu, ne mičući se i pognute glave, spremni da momentalno zgrabe plijen svojim moćnim kljunom. Na njegovom kraju nalazi se oštra udica koja ribu čvrsto drži i ujedno je trga na komadiće.

Kada glava kita u vodi vidi plijen, u prvom trenutku ga zakači oštrom udicom kljuna, zamahne krilima, poleti i tako ribi ne ostavlja šanse za spas. U ovim trenucima poletanje ptice je veličanstven i impresivan prizor.

Osim ribe, kraljevska čaplja lovi kornjače, vodene zmije, vodozemce, glodavce. Ponekad čak i mladi krokodili postaju njegov plijen. I ptičji kljun pomaže u tome.

Često se ptica može vidjeti prije zore, kako šeta kroz šikare papirusa koji raste na površini močvara. Široko razmaknuti prsti pomažu ptici u održavanju ravnoteže. Kako se ne bi zaplele u šikare bilja u močvarama, glave kitova ostaju na onim područjima koja su očistili nilski konji ili slonovi. Uz ove kanale skuplja se mnogo različitih vrsta riba.

Što se tiče društvenosti ptice, ona spada u kategoriju pernatih samaca. Mačići ne čine grupe, jata. Nemaju čak ni formiran par jedan pored drugog.

Ako govorimo o razmnožavanju ove vrste ptica, onda pokazuju interes za partnera s početkom sušne sezone, odnosno s niskim vodostajem u rijekama, močvarama. Tihe po prirodi, kraljevske čaplje pozdravljaju se tijekom plesa parenja škljocanjem kljunom.

Nakon parenja, izgradnju gnijezda za piliće provode mužjak i ženka. Prvo, za to biraju mjesto na površini močvare. Zatim se gradi ravna platforma čiji je promjer najmanje tri metra. U njega se šapama zabija trava, korijenje, grane. Par to čini zajedno. U gotovom gnijezdu ženka ne polaže više od tri jaja. Mjesec dana inkubiraju, opet, oba roditelja. Inače, briga o jajima je vrlo zanimljiva. U vrijeme kada je temperatura previsoka, mužjak i ženka nose vodu u kljunovima i zalijevaju jaja te ih tako hlade. Roditelji čine isto s izleglim pilićima, dogovarajući im hladan tuš u vrućoj sezoni. A pilići, kad požele jesti, daju znak roditeljima kuckanjem po kljunu. Tada tata ili mama odmah idu tražiti hranu za djecu. Unatoč pažnji roditelja, postoji velika konkurencija između pilića kitove glave. U pravilu preživi samo najjači od njih.

Kraljevske čaplje su ranjiva vrsta ptica. U prirodi ih ima samo osam do deset tisuća.